Moj prvi tekst ovde, verovatno i najbolji koji sam napisao, odnosio se na kreiranje oglasne ponude. Detaljan i potpun vodič, ko nije pročitao, toplo preporučujem. Elem, imate ponudu, imate konkretno sta nudite, ali ne znate baš tačno na koji način i gde to da objavite. Pokušaću ovim kratkim vodičem da vam skrenem pažnju na najvažnije stvari i dam ideju kako da to eventualno proširite.
Ako je vaš sajt takav da reklame predstavljaju osnovni, ako ne i jedini prihod, morate svoje kvalitete predstaviti na najbolji način. To konkretno znači da napravite stranicu na kojoj ćete navesti osnovne podatke o sajtu, sve kontakt informacije, listu relevantnih klijenata, opisne informacije o ponudi i statistikama uz mogućnost da jednim klikom zainteresovana strana dođe do potpunijih informacija. Ovo je takođe dobro mesto da navedete i sve nagrade koje je sajt osvojio, ili važne i vredne trenutke u istoriji, zanimljive i pohvalne objave po medijima i slično. Vodite računa o dužini teksta i formi, niko neće da čita eseje. Potrebno je da sve bitno bude sažeto u nekoliko rečenica.
Iako smo svi mi sa interneta, iako mnogi od nas ako mogu da biraju, uvek za komunikaciju biraju mail, realnost je da agencije i direktni klijenti zaista vole da okrenu telefonom ne bi li brzo dobili sve dodatne informacije. Dakle osim kratkog formulara za brzi kontakt mailom, obavezno stavite i kontakt telefon i ime osobe. Ako je fiksni, tim bolje, a ako ne postoji takva mogućnost i mobilni je ok. Ljudima koji se na taj broj javljaju osim vas, objasnite da povedu računa, te da eventualne pozive prime profesionalno i dobićete mnogo pozitivnih poena.
Marketing nije nešto što treba da završi kao glavna stavka u glavnom meniju vašeg sajta, ali jeste nešto što treba da nađe svoje mesto u dnu sajta i jeste nešto što bi trebalo diskretno ulinkovati malim natpisima oko premium baner pozicija. Ponekada nije zgoreg na tim oglasnim pozicijama zavrteti i banner sa konkretnom ponudom ako je neka akcija, ali ključno je da ne bude ništa napadno jer neće postići ništa dobro ako bude.
Najgora stvar koju možete uraditi je da lažete ne bi li sve ovo izgledalo bolje. Stavite realne posete, potkrepite ih statistikama, realnu listu dosadasnjih klijenata, iako je možda u početku mala.
Kada do kontakta dođe, izađite oglašivačima u susret, budite fer i potrudite se da budu zadovoljni. To će im sigurno mnogo značiti, a kao posledica toga dobićete i vi nekog novog ili mogućnost ponovne saradnje u budućnosti. Čuvajte te mailove i napravite spisak ljudi kojima ćete poslati osveženu oglasnu ponudu ili neko drugo obaveštenje.
To je ukratko to, a evo i nekoliko dobrih primera za ilustraciju:
- Economy.rs Marketing
- Krstarica Reklamiranje
- Burek Marketing
- PressOnline Marketing
- Mondo Marketing
- Naslovi Reklamiranje
- Sportal Oglašavanje
- TotalCar Marketing
- Poslovi Infostud Oglašavanje
- Polovni Automobili Banneri
- Karike Oglašavanje
Prošla su tačno dva meseca od kako je zaživeo sajt JaZaKraljevo.rs. I nedelju dana manje od kako je na ovom blogu pokrenuta baner kampanja. Kakvi su efekti?
Sajt je imao skoro 21.000 posetlaca i preko 27.000 poseta. Posete su došle sa svih kontinenata, sa 475 lokacija. Kao što se i moglo očekivati, najviše poseta je bilo oko 18. novembra, jer su 17. novembra sajtovi velikih medijskih kuća (Blic, Kurir, RTS) objavili prve vesti o projektu, a 18. im se pridružio i B92. Istog dana je RTS, na svom 1. kanalu, jedan deo emisije „Oko“ posvetio upravo ovom projektu. Sva ta medijska pažnja privukla je 5.685 posetilaca u samo ta tri dana, od 17. do 19. novembra. Početkom decembra poseta počinje da pada, da bi se 30. po
prvi put spustila ispod 100. I još uvek je na tom nivou.
Baner kampanja je počela 16. novembra. To sigurno nije izazvalo pik u posetama, ali je značajno
doprinelo ukupnom rezultatu. Činjenica je da je preko 50% poseta došlo upravo preko referalnih linkova – skoro 14.000. Pri tom, referalni linkovi stižu sa čak 466 od 475 dolaznih lokacija (98%). Ovde je kvantitet dao i određeni kvalitet.
Ako izuzmemo Facebook, kao izvor referalnih linkova, najviše poseta je došlo sa Limunda, portala Domaci.de i Sportske.net, ConQUIZtadora, sajta Kraljevo Online itd.
Naravno, sve te brojke bi potpuno drugačije izgledale, da ceo projekat nisu pomogli i prijatelji iz agencija ETARGET, HUGE Media, Httpool, Blumen group, Executive Group, Wma, Ninamedia… Internet zajednica je pokazala svoje jedinstvo.
Međutim, vreme čini svoje. Svakodnevne obaveze, svakodnevna borba sa vlastitim problemima, mnogima je skrenula pogled sa Kraljeva. Da li je moglo bolje? Uvek može bolje. Ali, u okolnostima kad na terenu često nema struje, nema računara, nema Interneta, nema dovoljno ljudi koji bi mogli da iskoriste sve prednosti novih tehnologija i sve mogućnosti sajta JaZaKraljevo.rs… Mislim da u takvim okolnostima postignuti rezultati i nisu tako loši.
Šta je to?
Oglašavanje na webu je na razvijenim tržištima postalo vrlo sofisticirana stvar. Klijenti – i agencije – u potrazi za što većim povraćajem svog ulaganja, razvijaju sve ”dublje” metode za povećanje efikasnosti.
Dve od najčešćih kada je u pitanju “display“ oglašavanje (banneri) su prikazivanje oglasa koji su na neki način povezani sa sadržajem strane na koju posetilac dolazi (kontekstualno targetiranje) i prikazivanje oglasa koji su na razne načine povezani sa posetiočevim prethodnim ponašanjem (behavioural targeting).
Kako to obično biva u digitalnom svetu, šanse za terminološku zabunu su uvek velike, pa je tako i sa oznakom “behavioural targeting“ – pošto se isti izraz koristi za dinamičko prikazivanje sadržaja na samom sajtu, kroz integraciju CMS-a i data baze, na osnovu prethodnog ponašanja posetioca (prethodne posete sajtu) ili čak i tokom “putovanja“ kroz sajt (od strane do strane).
U ovom tekstu se isključivo misli na upotrebu našeg uvida u prethodno ponašanje posetilaca na našem sajtu – ili interakcije sa prethodnim oglasom koji je posetilac video – da bi se onda targetirao drugim oglasima, van našeg sajta, i tako povećala šansa da reaguje na naše oglašavanje. Drugi naziv za ovaj pristup je “re-targeting“ ili “sekvencijalni targeting“ (vidi dole za objašnjenje).
Kako funkcioniše kontekstualno oglašavanje?
Jednostavno: oglasi su u “saglasnosti“ sa sadržajem strane: ako je strana o biciklizmu, oglas je ili o biciklima ili o nečemu drugom što znamo da interesuje ljubitelje biciklizma. Isti princip važi za sve ostalo. Ono gde čitava priča počinje da biva zanimljiva je kako kontekstualizovati oglase za generičke proizvode (auto osiguranje, putovanja i tako dalje). Tu na razvijenim tržištima pomažu servisi kao što je TGI (Target Group Index) koji su u stvari ogromne lifestyle ankete na uzorku populacije (sve socio-grupe) i koji nam pomažu sa uvidom u to kako razne grupe potrošača žive.
Kako funkcioniše behavioural oglašavanje?
Opet, princip je jednostavan, ali je tehnologija koja stoji iza toga mnogo kompleksnija. Recimo da sam ja kliknuo na baner nekog brenda zato što mi je poruka bila interesantna jer je imala u sebi priču o deci. Ako je sve OK, klik će me dovesti na njihov sajt (ili mikro-sajt). I recimo opet da, nakon što sam video stranu, nisam ništa uradio: ni kupio, ni registrovao za e-bilten, ni učestvovao u nagradnoj igri – ništa. Ali sam pogledao stranu sa poslovnim vestima, kao i stranu koja govori o tome kako da pokrenem sopstveni biznis.
“Bihejvioralno“ oglašavanje mi omogućava da istog posetioca “gadjam“ novim oglasima na sajtovima koje će posetiti u budućnosti, bazirano na sadržajima koje je gledao. U mom slučaju to će biti dodatni sadržaji o pokretanju biznisa (na primer, intervju sa stručnjakom za tu oblast, ili saveti iskusnih biznismena). Ti novi oglasi čak mogu da se “serviraju“ i kao sekvenca: prvi oglas će biti, na primer, intervju, drugi može da bude saveti iskusnih biznismena, treći popust za osnivanje firme ili bilo šta drugo što brend nudi, a može da se poveže sa prethodnim ponašanjem posetioca.
Sami oglasi takodje mogu da se serviraju samo na sajtovima koji odgovaraju temi, pod uslovom da oglasna mreža ima takve sajtove (u ovom slučaju, sve što može interesovati potencijalne biznismene – ili što nam lifestyle profil kaže da ih može interesovati).
Infrastuktura koja je potrebna za ovakvo oglašavanje?
Na samom sajtu brenda, mora da se ima analitički sistem koji omogućava prepoznavanje i praćenje individualnih posetilaca. To znači da stari, dobri Google Analytics neće biti dovoljan.
Onda, mora da postoji integracija tog sajta i svih oglasa koji vode na sajt. Za to je potrebna saradnja webmastera i oglasne mreže. Svi oglasi moraju da budu “tagovani“ i ti tagovi moraju da budu prepoznati na sajtu, da bi se znalo iz kog banera je posetilac stigao.
Još više, I sama oglasna mreža mora sada da prati te iste posetioce (sve koji su posetili websajt brenda tokom kampanje i u odredjenom periodu – od 1 do 6 meseci – posle toga). To znači da sama mreža mora da “baci“ cookie za svaki vidjeni/kliknut oglas za svakog pojedinačnog posetioca i da ga prati širom svoje mreže (svi sajtovi u mreži) tokom dogovorenog perioda.
Cookies u ovom slučaju govore koje je banere posetilac video, na koje je kliknuo i onda se to povezuje sa onime što je uradio na sajtu brenda. Ova vrsta targetiranja je prava prilika za igranje stratega, koji zajedno sa klijentima kreiraju različite scenarije ponašanja I životnih stilova koji će se koristiti za kreativnu fazu, na taj način kreirajući obilje poruka koje su vrlo relevantne.
Naravno, potpuno je jasno iz svega gore da je za bihejvioralno oglašavanje potrebno imati “banku oglasa“, svakako više od jednog, ponekad i 10. To znači dodatne troškove proizvodnje. Ovakvo targetiranje je takodje 15-20% skuplje od običnog, pa su i medija troškovi veći, posebno što je ovde CPM i dalje preovladjujući model naplate.
Da li rezultati opravdavaju ulaganje?
Da, inače ovakvo oglašavanje ne bi bilo tako popularno. Prosečna stopa “klika“ na banere u UK je samo oko 0.05%, što je vrlo malo. Sa bihejvioralnim targetovanjem, kumulativna stopa može da se popne I do 0.5%, pa I više, što je deset puta više. Obzirom da su troškovi samo 20% viši, ROI je obično dobar (pozitivan). Kada se na to doda I “post-impression“ efekat (posetioci koji su videli baner ne kliknu na njega odmah, nego nekolko dana ili nedelja kasnije odu direktno na sajt – to znamo jer smo prepoznali cookie od banera), kao I efekat koji baneri imaju na “search“ finansijska formula može da bude još bolja.
To je pitanje koje postavljaju svi oglašavači.
Dragi webmasteri, kada ste popunjavali prijavu za snajper, popunili ste pitanje da li imate registraciju posetilaca.
Sada idemo sledeći korak, prikupljamo podatke o vašim posetiocima.
Ono što interesuje oglašivače je to koliko imate članova, kojeg su pola, koliko godina imaju, čime se bave, koje im je obrazovanje, koliko para zarađuju, gde žive.
Pol
muški ili ženski
Starosne grupe
* Manje od 18
* 18-24
* 25-29
* 30-34
* 35-39
* 40-44
* 45-49
* 50-54
* 55-59
* 60 i više
Stepen obrazovanja
* Osnovna škola
* Srednja škola
* Viša škola
* Fakultet
* Postdiplomske studije
Bračno stanje
* Oženjen/udata
* Neoženjen/neudata
* Nešto drugo
Trenutno zanimanje
* Zaposlen sa višom ili visokom školom
* Zaposlen sa osnovnom ili srednjom školom
* Vodi sopstveni mali biznis (do 10 zaposlenih
* Vodi sopstveni veliki biznis (preko 10 zaposlenih)
* Penzioner (redovna ili invalidska penzija)
* Poljoprivrednik
* Osoba koja brine o domaćinstvu
* Student/učenik
* Nezaposlen
Ukupna mesečna primanja
* Manje od 20000 RSD
* 20001 – 25000 RSD
* 25001 – 30000 RSD
* 30001 – 40000 RSD
* 40001 – 50000 RSD
* 50001 – 70000 RSD
* 70001 – 90000 RSD
* 90001 – 120000 RSD
* 120001 – 150000 RSD
* Više od 150000 RSD
* Bez odgovora
Mesto stanovanja
Selo ili grad
Ovo je neki osnovni set pitanja koje se traže i koji mogu biti presudni za postavljanje kampanje na vaš vebsajt. Vremenom će se samo proširivati.