Internet oglasavanje u odnosu na ostale vidove oglasavanja u Britaniji u prošloj godini
Kontroverzno.
Mada potrošači provode najveći deo svog vremena na internetu, budžeti za medije i dalje, po mišljenju marketing ljudi ne prate to vreme. Medjutim, ovo je vrlo kontroverzna izjava, zato sto su, zvanično, najveći budžeti u digitalnim medijima, proporcionalnu veći i od televizije i od novina – da ne govorimo o radiju. Zbunjujući faktor je definicija televizije: gledanost je porasla, ali je čitav taj porast zbog toga što ljudi ovde gledaju TV na njihovim kompjuterima ili mobilnim telefonima, a sve manje u svojoj dnevnoj sobi. To je poznato kao fenomen ”3 ekrana” (3-screen TV): običan TV, na kompjuteru i na mobilnim platformama. Razlog za to su životni stilovi potrošača, koji veoma cene fleksibilnost, kao i veliki uspeh ”catch up” televizije: ako propustite nešto što volite u terminu kada je emitovano, uvek možete vrlo lako to nadoknaditi u narednih nedelju dana koristeći servis preko kompjutera. BBC-jev iPlayer je bio prvi takav servis, a sada ih ima nekoliko, sve vodeće TV mreže imaju svoje. To znači da je definicija ”prime time” televizije narušena, što se odslikava na cenu oglašavanja na TV-u i na budžete u principu.
PPC u odnosu na baner
A, pa tu nema konkurencije: već godinama PPC (ustvari, search kao celina: SEO i PPC) uzima najveći deo digitalnih budžeta, oko polovine. Ostatak je onda podeljen na ostale oblike digitalnog marketinga: baneri, email, games itd. Mada, posle izvesne krize kroz koju je prošao banner u prethodnih nekoliko godina, sada se investicija u kako se to ovde zove, ”online display advertising”, ponovo uvećava. Glavni razlog su novi kreativniji formati koji više ne liče na stare banere: InSkin, Unruly etc. Više su u pitanju načini za distribuciju sadržaja (content) nego tradicionalni baneri. Ipak, ovde je jedna od glavnih mera za investiranje u marketing takozvani ROI (return on investment) i tu je PPC (i SEO) i dalje ”zakon”, pošto omogućava ROI koji su i po nekoliko desetina puta veći od banera.
FB ugrožava ostale sajtove u kampanjama
Da, naravno. U okviru budžeta koji su se trošili na banere, veliki deo sada odlazi na Facebook. Postoje dva glavna razloga za to: prvo, FB je u Britaniji potpuno ”mainstream” medijski kanal (svi ga koriste, bez obzira na godine ili životni still); drugo, baneri na FB omogućavaju hiper-targetiranje, na mnogo sofisticiraniji način nego na tradicionalnim sajtovima – sve što se nalazi u informacijama u FB profilu je kriterijum za ciljane oglase. Kada se na to doda i činjenica da prosečan korisnik FB-a ima u proseku 130 prijatelja i da se ti prijatelji takodje mogu ciljati, onda je to marketing univerzum koji donosi zaradu. Ono što nije vrlo primamljiva strana FB oglasa je nedostatak kreativnih formata – FB oglasi su jako dosadni i bazirani na nekoliko vizuelnih šema koje je postavio FB sam; izreka koja se ovde jako koristi je da ”na Facebook-u relevantnost uvek ima primat u odnosu na kreativnost.”
Trendovi u oglašavanju
Nekoliko. Ako misliš na digitalno oglašavanje, onda je to pre svega targetovanje na bazi ponašanja potrošača (behavioural targeting), koje uključuje ne samo profilisanje publike po životnim stilovima, već i po tome šta rade na web strani, kakva im je ”istorija” online ponašanja, koju vrstu sadržaja koriste i koje su oglase videli u prošlosti (kao i način na koji su na njih reagovali). To se zove ”re-targeting”. Takodje, velika podela na kreativno oglašavanje (novi kreativni formati) i ono na bazi relevantnosti (malopre pomenuti FB). Mobile platforme postaju sve prisutnije, posebno kroz aplikacije (apps) koje se koriste kao sredstvo oglašavanja. Interesantan trend je doneo iPad, koji se sada smatra platformom koja će pomoći štampi i magazinima da probaju da povrate barem deo izgubljenih prihoda, jer magazini na iPad-u izgledaju sjajno i mogu da koriste neke prednosti digitalne tehnologije (na primer, filmovi ”ugradjeni” u magazin oglase). Najveći trend su, naravno, socijalni mediji jer oni drastično menjaju naćin na koji i firme i njihove agencije moraju da razmišljaju. Sve je veći pritisak da se napravi pomak od kampanja i umesto toga uvede način kreiranja marketinga koji je ”stalno uključen” (always on). Medjutim, i agencije i firme jednostavno nisu pravljene za to, pa je to sada velika debata. Takodje, priroda rizika je u ovakvim kampanjama takva na se niko ne oseća sigurnim; konačno, socijalni mediji još nemaju dokazani komercijalni model u marketing smislu, pa to komplikuje stvari.
Velika barijera za uspešan rad u socijalnim medijima je to da većina firmi nije integrisana dovoljno
Internet advertajzing u odnosu na Internet PR
U socijalnim medijima se više ne zna šta je šta. Granice se polako pomeraju, pa se sada sve agencije bore za parče kolača u tom prostoru. Metju Frojd – unuk oca pshihoanalize i vlasnik jedne od uspešnijih PR agencija ovde – je jednom rekao da je ”oglas izjava, a reputacija je ocena”; do te mere su principi oglašavanja i PR-a pomešani u socijalnim medijima da PR agencije regrutuju kreativce iz oglasnih agencija, kao i obrnuto. U onim starim, tradicionalnim aspektima, razlike i dalje postoje, naravno.
Gerila na Internetu
Ceo internet je velika gerila. Viralni projekti – uglavnom filmovi – su i dalje u modi i oni najbolji i dalje imaju milione gledalaca. U odnosu na tradicionalni marketing, čitav internet je jedna velika gerila.
Engleski jezik u odnosu na ostale jezike na Internetu
Dominatan u profesionalnom smislu i u razvijenim zemljama. Inače, obzirom na brzo rastuće brojeve korisnika u Kini i Indiji, situacija na lokalnim tržištima je drugačija.
Internet mix u Britaniji
Kao što se vidi is svega prethodnog, marketing mix u zemljama kao što su Britanija i Amerika je potpuno drugačiji od onoga što je bilo uobičajeno čak i pre pet godina. Većina novca i marketing budžeta ide online, stalno se eksperimentiše sa novim kanalima i – naravno – socijalni medji sada sve to komplikuju.
Metrike u Britaniji
Sve.
Lista evaluacionih kriterijuma sadrži oko stotinak tradicionalnih elemenata. U mojoj agenciji, mi smo sortirali sve njih u tri nivoa: biznis metrics, marketing metrics i campaign metrics. Za svakog klijenta se svaki nivo definiše posebno, pošto nemaju sve firme iste ciljeve. Naravno, postoji i dosta preklapanja. Trenutno najvažnija oblast evaluacije je integrisanje metrika iz različitih digitalnih kanala i njihov medjusoban uticaj. Na primer, mi znamo da baneri ”hrane” PPC i SEO; dobar viral (ili čak i obična kampanja) povećavaju procenat konverzije posetilaca koji dolaze iz PPC-ja na ”landing” stranu u potrošače, i tako dalje… Ekonometrijsko modelovanje je jedan on najčešćih načina da se definiše doprinos različitih kanala ukupnom efektu.
Postoje dva jednostavna pravila uspeha koja se mogu primeniti u praktično svakoj situaciji. Mnogi su citat koji ih pominje već pročitali na nekom od mojih profila po netu, ali ko nije, postaviću ga i ovde:
“You have to learn the rules of the game. And then you have to play better than anyone else.” ~ Albert Einstein
Krajnje jednostavno a opet začuđujuće efikasno, zar ne?
Naš košarkaški selektor Dušan Ivković (naviknite se na sportska poređenja u mojim tekstovima), takođe je svojevremeno rekao da nema ništa lakše nego biti prvak sveta – samo treba pobediti redom sve protivnike, i posao završen. Ne treba zaboraviti ni to da je Dudin ujak Nikola Tesla. Verujem da takva “žica” ipak donekle olakšava posao…
Inače, inspiracija za ovaj tekst je relativno matora, a sveže podgrejana tema sa DPT – Hteo bih uloziti od 5 do 6 hiljada evra za neki sajt!
Postoji fama da je internet nešto kao slot mašina na kojoj svi uvek dobijaju. Ubaciš dinar, dobiješ dva i tako u krug. Taj utisak, posledica je, verujem toga što je poslednja decenija u svetu donela veliki zaokret u tome kako se definiše uticaj i kako se dolazi do novca, .com bubble i gomila milionera i milijardera koji su, kako sami kažu, počeli iz garaže a stigli do krova sveta.
Verujem da smo svi primetili da Srbija nije Amerika… Postoje realne šanse da nikada neće biti, i da ovde nikada uslovi neće biti kao tamo. Nije ni nigde drugo u svetu, a i do tih ostalih mesta imamo još mnogo da veslamo. Mislim, realno, ljudi… da napravite sajt i neko dođe i da vam 170 miliona dolara da “dalje razvijate priču”, da li bi stvarno uložili u posao ili bi lepo pobegli u neku lepu egzotičnu zemlju koja ne izručuje (preporuka – Maldivi)?
Elem, šta su zaključci iz pomenute teme sa DPT? Zaključak je da je čovek na kraju kupio auto od 5000 Eura i da je sada srećan.
Ali to nema nikave veze sa sajtom… Pa možda i ima, možda je auto našao preko nekog sajta, ali stoji to da je od web biznisa odustao jer mu je predočena realnost.
Istok je još na početku diskusije ponudio čoveku da ga bez ikakve nadoknade obuči kako da za šest meseci uz 5-6 sati rada dnevno dođe do sajta koji donosi 300 EUR mesečno, pod uslovom da ovaj o tome redovno piše na blogu, o tome šta radi i kako se situacija razvija. Čovek nije prihvatio, sumnjičav da je u pitanju prevara… Tu valja pomenuti i još jedan citat:
“Ova zemlja ne napreduje jer ovde svako misli da onaj drugi hoće da ga prevari.” ~ Zoran Đinđić
Lepo rečeno, a bogami i tačno donekle. Od nekle je narod u pravu. Generalno, narod je uvek u pravu. Svojevremeno je u svom već legendarnom kabareu Lane Gutović rekao da je najbolja politička parola tj. teza za prikupljanje simpatija – “Zna narod!”, a od ranije nam je poznato i to da je pamet je najbolje raspoređena stvar na svetu – svako je ima tačno toliko – koliko mu treba.
“Prevariti se u jednoj velikoj nadi nije sramota. Sama cinjenica da je takva nada mogla da postoji vredi toliko da nije suvise skupo placena jednim razocarenjem, ma kako tesko ono bilo.” ~ Ivo Andrić
Ok, ali čemu ovoliki uvod, ništa još konkretno nisam rekao? Sprovodim sistem eliminacije – koga mrzi da čita, očigledno je zalutao
Ali hajmo sada malo o konkretnijim stvarima…
Kolač u tiganju? Nemoguće! Ispade da samo po garažama ljudi prave milione, ali neka bude.
Jedan od problema velike većine ovih priča je što na kraju budu kao priča sa dečakom koji je prodavao limunadu i zaradio milione. Nije baš uvek pokojna tetka ostavila milione, možda ih je dao neko drugi, ali u većini slučajeva nije ni samo garaža.
Realniji scenario koji se može primeniti u gotovo svim slučajevima je taj da su jako stručni ljudi koji su radili na jako odgovornim poslovima u velikim firmama iskoristili znanja i resurse tih firmi, da bi u slobodno, a nekad i radno vreme, nešto sklepali u privatnoj režiji… Koristeći znanje, resurse, uslove ili na neki drugi način, dozvoljeno ili nedozvoljeno parazitirajući. Postoje i oni drugi slučajevi, gde priča nije takva već je zaista genijalnost učinila svoje, ali je činjenica da neko ko je rođen kao genije nije dovoljna, taj neko mora da ima i bar donekle odgovarajuće uslove za rad da bi mogao da procveta.
Te uslove mora da nađe, zasluži ili kupi.
1. Morate da poznajete tržište – I inače jedna od osnovnih kada želite uspeh u bilo kom polju – Know your enemy. Morate znati ko je u kakvoj poziciji, šta se traži, šta se nudi, gde ima prostora, gde ima novca.
2. Morate da poznajete ljude – Danas je to dosta lakše nego nekada, tu je DPT, OpenCoffee, Krokodili, kao i nezaobilazni BizBuzz i Etrgovina. Tu ćete naći ljude sa kojima ćete direktno raditi na svom projektu, sa kojima ćete sarađivati u raznim od oblasti poslovanja, ljudi kojima ćete moći da se obratite za savet, ljudi koje ćete možda angažovati ili sa kojima ćete u nekom projektu udružiti.
3. Morate da poznajete tehnologiju – Ovo uzmite sa rezervom. Vaše je da znate osnove koje će vam omogućiti da bar one proste stvari rešite sami, a stvar je vašeg planiranja da li ćete sami raditi razvoj, da li će osoba zadužena za to biti integralni deo tima, da li će u pitanju biti spoljni saradnik stalno angažovan, ili neko ko će odraditi posao u startu a nakon toga će sve biti na vama. Ipak, imajte u vidu da neko mora poznavati tehnologiju i mogućnosti koje ona donosi, kao i pratiti njen razvoj i prilagođavati pozitivne prakse vašem projektu.
4. Morate da imate realna očekivanja i realne ciljeve – Ovo proizilazi kao posledica prve stavke, ali često ljudi to zaborave. Ako poznajete tržište, jasno vam je da je situacija još uvek prilično rigidna i da novi projekti ne budu primećeni odmah i da ne mogu da očekuju odmah prihod. Period od 6 do 12 meseci od početka je nešto kada ćete videti da li to što radite – radite kako treba, jer tada je trenutak kada će prvi novac krenuti da dolazi. Dok se ustali, proćiće još vremena, ali je svakako lakše i kada kaplje ponekad i po malo, nego kada radite stalno “u leru”.
5. Morate biti uporni, uprkos svemu – Nema garancija, ništa nije sigurno i ništa nije zapisano u kamenu. Desiće se razne okolnosti, možda van planova, možda će naići loš period, možda se neće sve kockice uvek poklopiti onako kako želite ili kada želite. Ne odustajte!
6. Budite spremni da zaista mnogo uložite – Ne mislim na novac, ulaganja mogu biti na mnogo načina. Jedan je novac, drugi je znanje, treći je vreme i sl. Obzirom da većina ljudi novac nema, tj nema ga dovoljno da može da ga uloži na pravi način, ili prosto nema ga dovoljno da može rizikovati, u većini slučajeva pričamo o vremenu. Jedna teorija u koju verujem kaže sledeće – Vaše vreme vredi tačno onoliko koliko je neko spreman da ga plati. U mnogim slučajevima, koliko god to možda nepravedno ili tužno bilo, nečije vreme niko nije spreman da plati, analogno, ono ne vredi praktično ništa. Vreme je da to promenimo, ali dokle god je tako, vi ste ti koji moraju biti spremni da ga ulože u onoj meri u koliko je potrebno. Zašto? Zato što postoje realne šanse da ne postoji ništa pametnije što sa tim vremenom možete uraditi.
Ok, to su bili oni osnovni preduslovi. Sada idemo na drugi deo priče:
1. Ideja je rođena – Lepa stvar? Čini mi se da je u nekom od TED talkova bilo priče da (ako se ne varam) samo jedna od 7 miliona ideja prođe ceo put do krajnje realizacije. Dakle, ideje su lepe, ali nisu kraj priče.
2. Sajt je spreman, sadržaj je tu, ali… – Nešto smo zaboravili? Pa treba neko i da gleda (čita) taj sadržaj. U prvo vreme, možete zaboraviti na pretraživače kao izvor posete, ali ih sa druge strane nikako ne smete zaboraviti, zato pročitajte ovaj tekst. Vodite računa da to što pišete bude zaista ono što interesuje one ljude koje želite da privučete – poseta je lepa stvar, ali prava poseta, prave ciljne grupe su ono što zaista ima vrednost – to pominjem i u vodiču za pravljenje oglasne ponude. Iskoristite mogućnosti koje vam donosi Facebook, napravite tekstove koji će se viralno širiti, informišite se o tome – to će vam omogućiti da se brže i lakše razglasi da sajt postoji, a to će opet za posledicu imati to da ga klijenti i agencije ranije primete, što je jako važno. Budite spremni i da uložite neki, makar i minimalni novac u startnu kampanju, ili ako imate “društveni kapital” na društvenim mrežama, iskoristite to što imate da zaletite priču, zamolite prijatelje za pomoć i slično.
3. Nema prekidanja, odustajanja, zapostavljanja … – Ako ste počeli, ako ste sebi odredili tempo, pridržavajte se toga. Jedna od stvari koje WordPress donosi je i time stampovanje poruka, tj. automatsko setovanje da se poruke objave u nekom trenutku u budućnosti. Ako niste sigurni da možete ispoštovati predviđeni tempo, napravite sebi zalihu za crne dane. Štedi se onda kada se ima a ne onda kada se nema.
4. Sreća je koeficijent, nije deal breaker. – Šta ovo znači? Znači da vaš projekat vredi x Eura, a koliko će stvarno doneti zavisi od sreće. Ona nije faktor koji može da crno promeni u belo, ali jeste faktor koji može uvećati nešto što već postoji nekoliko ili mnogo puta. Dakle, od toga koliko imate sreće zavisi da li ćete imati x Eura, ili y puta x Eura. Na tu sreću možete i uticati nekim dobrim ili lošim odlukama, ali generalno ako radite pravu stvar, novac će doći. Samo nemojte biti alavi i brzopleti.
5. Od starijeg komšije učite, ne zavirujte mu u lonac. – Najgora stvar koja postoji je kada neko tek počinje krene da priča kako njegova (buduća) konkurencija ima ovo ili ono, kako je njima lako, kako zarađuju veliki novac, ne rade ništa, kako bi on to bolje i sl. Faktor vreme se u potpunosti ignoriše … Kada je Infostud počeo praviti ozbiljne novce – svi su hteli deo kolača, ali nikom nije palo na pamet da Brana, Bane, Stefan i ostali od 2000. godine predano rade na tom projektu. Kada se gledaju prihodi, generalno niko ne razmišlja o tome da je to danas posledica rada od 2002. (Burek), 2003. (Naslovi, MobilniSvet), 2004. (Putovanja.info), i da ne nabrajam dalje. Pričamo o godinama i godinama rada. Rada koji nije uvek bio cenjen, rada koji vrlo često nije bio ni prijatan, ali rada koji je morao da se uradi da bi se napravio sledeći korak. Dakle, učite na greškama, primenjujte (ne kopirajte!) pozitivne primere i ideje, ali nikada nemojte gledati na tuđi rad kao da je bezvredan, jer da ste bili spremni tada, i da ste imali energije i bili spremni da je uložite tada, mogli ste vi biti na njihovim mestima – a niste!